Dostojevski, Tolstoj, Šenoa, Marulić, Držić, Sofoklo, Shakespeare, samo su neki od spisatelja koji učenicima nisu primamljivi, često zbog težine teksta. Kako bi ti čitanje i razumijevanje istih bilo lakše, preporučujem korištenje sljedećih metoda!
1. Čitaj naglas
Čitajući naglas ne samo da ti informacija brže dopire k mozgu, već se tamo trajnije i zadržava. Uvježbat ćeš i dikciju, a s vremenom ćeš moći sve brže i brže čitati.
2. Vodi bilješke
Zapisuj ono što si pročitao u natuknicama, piši obiteljske i rodbinske veze, označi važne datume i događaje koji se spominju u djelu. Kasnije ćeš imati vlastitu skriptu, odnosno dnevnik čitanja, koji ti prisjećanje na djelo itekako olakšava.
3. Poistovjeti sa svakodevicom
Mnoge lektire nisam shvaćala sve dok nisam pronašla istu, ili barem sličnu situaciju, koja mi se dogodila, za koju sam čula, u stvarnome životu. Pokušaj pronaći poveznice, a na taj način ćeš lakše upamtiti fabulu.
4. Poslušaj audioknjigu
Velik broj lektira je snimljen u audio zapisu, pogotovo na engleskom jezikom. Iz vlastitoga iskustva znam da je lakše čitati kada ti netko drugi čita! Upali audio zapis, uzmi knjigu i prati tekst. Vremenom ćeš povećavati brzinu reprodukcije što znači samo jedno – brže čitanje!
5. Bilježi citate
Citatima se vrlo lako možeš vratiti u nečije misli te pogledati svijet iz njihove perspektive. Vjerujem kako ne moram napominjati da je važno napisati citate u esejima o pročitanom lektirnom djelu, a sastavni su dio i svih dnevnika čitanja.
Prijavi se na Newsletter i primaj obavijesti!
